| In English | По-русски | Deutsch |
| Leson 1 | Leson 2 | Leson 3 | Leson 4 | Leson 5 | Lexikon |
| WORDA |
| budefini-ney hu-inplas-kwo-worda | budefini-ney - indefinito |
| Oni shwo ke lu rasmi hao. | oni - si (la gente in generale) |
| Bat me bu pri luy pikturas. |
| Yu stan tro dalem. | stan - stare (in piedi) | dale - lontano (agg.) |
| Dar oni bu mog audi nul worda! | dalem - lontano (avv.) |
| Lai pyu blisem! | blise - vicino (agg.) | blisem - vicino (avv.) |
| WORDA |
| returni-inplas-worda | returni - ritornare |
| Yu es ga gande. Go woshi swa! | gande - sporco, impuro | woshi - lavare |
| swa - particella riflessiva | |||
| (-mi, -ti -si, -ci, -vi, si) | |||
| (riferito a se stessi) |
| Kada sabah me woshi swa. |
| E may mursha yoshi razi swa. | mursha - marito | razi - rasare |
| Ob yu mog ordini oli sey kitaba selfa, | ordini - mettere in ordine |
| sin ke oni helpi yu? | selfa - da se, da solo, auto |
| helpi - aiutare |
| Nu samaji mutu. | mutu - l'un l'altro |
| GRAMATIKA |
| mah-kwo-yuan-partikla |
| - Me pri sey kitaba. Ob me mog pren it? |
| - Kwo yu yao pren? |
| - Den sey kitaba me yao pren. Me yao pren sey kitaba. |
| Me dai-te sey kitaba a sista de may amiga. | sista - sorella |
| Me dai-te a sista de may amiga den sey kitaba. |
| tema de frasa | tema - tema, argomento |
| Sey kitaba, me begin-te lekti it. Es muy interes-ney. | begin - iniziare |
| Yur kalam, wen yu fini rasmi, dai ba it a me. | fini - finire |
| WORDA |
| inplas-kwo-worda |
| Walaa un klosi-ney boxa. | walaa - ecco | boxa - scatola, cassa |
| Me yao ofni it. | ofni - aprire | klosi-ney - chiuso |
| Me bu jan kwo es inen. |
| Bat me nadi ke dar ye koysa kel es muy jamile. | nadi - sperare | koysa - qualcosa |
| Me audi koy vos. | vos - voce |
| Dar ye koywan, baken dwar. | koywan - qualcuno |
| Me bu yao chi! Me bu yao chi nixa! | nixa - niente |
| Me bu jan luy nam. Me bu koni nulwan hir. | nam - nome | nulwan - nessuno |
| koni - conoscere |
| Me pri olo ke yu kuki. | olo - tutto |
| Yu mog kuki enisa ke yu yao. | enisa - qualunque cosa |
| Me pri oli ke yu lerni tuhun. | oli - tutti |
| Yu mog inviti eniwan ke yu yao. | eniwan - chiunque |
| Kadawan mog lai. | kadawan - ognuno, ogni persona |
| inplas-komo-worda |
| Pon yur bao a koylok. | pon - porre, mettere | bao - borsa |
| koylok - da qualche parte |
| Koytaim me dai-te a yu may kitaba. | koytaim - una volta, un giorno; chissà quando |
| Me nidi it nau. Ob yu mog returni it a me? |
| Me bu remembi a wo me pon-te may kalam. |
| It mog bi enilok. | enilok - ovunque |
| Me shuki e me bu mog findi it nullok. | nullok - da nessuna parte | findi - trovare |
| Hir yur kalam yok. Shuki ba otrelok. | otrelok - (da) un’altra parte |
| Yu koni kamina a nuy dom. |
| Yu mog lai enitaim ke yu yao. | enitaim - in qualsiasi momento |
| Ta lekti oltaim. Suy kitabas ye kadalok. | oltaim - a tempo pieno, sempre, tutto il tempo |
| kadalok - ovunque, dappertutto |
| Koyves me visiti may oma kel jivi ausen urba. | koyves - a volte |
| Laste yar me he visiti ta plurives. | laste - ultimo |
| plurives - più volte |
| Ob yu es pa dom? | pa dom - a casa |
| Unves me lai a yu, yu bu es pa dom. | unves - una volta |
| Yur molya shwo: "Lai ba otreves". | otreves - un’altra volta |
| - Me mus zwo to koykomo. | koykomo - in qualche modo |
| - Yu mog zwo to kom yu yao. Yu mog zwo to enikomo. | enikomo - in qualunque modo |
| - Yur jawaba bu es prave! | jawaba - risposta | prave - giusto |
| Yu bu he resolvi sey taska! | resolvi - risolvere | taska - compito |
| - Me he resolvi... koygrad... | koygrad - in una certa misura |
| - Non! Yu he resolvi it nulgrad! | nulgrad - per niente, niente affatto |
| TEXTA |
| Telefon-ney toka. | telefon - telefon | toka - chiaccherata, conversazione |
| - Haloo! Lena? | haloo - ciao, pronto |
| - Ya, es me. |
| - Hao aksham! |
| - Aksham hao! |
| - Nu go ba tuhun a playa manya. | playa - spiaggia |
| - Snova ku? | snova - di nuovo, nuovamente |
| - Ya. Me bu es basta tume. | basta - abbastanza |
| - Wel, me bu jan. Me treba dumi. | wel - bene (interiezione) |
| - Ye nixa fo dumi. Yur brachas e gambas es ga blan. | bracha - braccio | gamba - gamba |
| Yu gai go. Nu ambi gai go. | ambi - entrambi |
| - Bat me hev mucho dela. | dela - affare |
| - Dela mog weiti. Playa es pyu muhim kem enisa otre. Samaji ba, | muhim - importante |
| surya dai sanitaa, surya dai jamilitaa. | sanitaa - salute | jamilitaa - bellezza |
| - Wel, shayad yu es prave. Wen nu go? |
| - Ranem. Kem pyu ranem, tem pyu hao. | ranem - presto | kem...tem - quanto... tanto |
| - Hao. Me telefoni tuy ke me en-jagi. | tuy - subito | en-jagi - svegliarsi |
| - Pyu hao, telefoni ba wen yu es tayar. Hao nocha! | telefoni - telefonare | tayar - pronto |
| - Nocha hao! |
| - Hey, Lena, weiti ba idyen! Me hampi fogeti: | hey - hei (int.) | hampi - quasi | oko - occhio |
| pren ba okula do surya, dabe kovri okos. | okula do surya - occhiali da sole |
| Yoshi pren ba koysa fo kovri nos. | kovri - coprire | nos - naso |
| - Me ve pren shapa do surya, it kovri ol fas. | fas - faccia |
| - Dan hao. Til sabah! | dan - allora |
| - Til sabah! |
| TAMRIN | |
Tradukti fon lidepla inu italiano:
| Kwo oni shwo om sey kitaba? | Kwo yu zai shuki kadalok, kalam ku? | ||||
| Olo ke oni shwo bu es muhim. | Den kalam me he findi, den kitaba zai shuki. | ||||
| Kuki ba koysa hao fo deyfan. | Yu oltaim shuki koysa. | ||||
| Oli ve returni tardem. | Bu oltaim, koyves me findi koysa. | ||||
| Kem pyu tardem, tem pyu hao. | Ob yu bu remembi, a wo yu pon yur kosas? | ||||
| Li ambi bu samaji dela hao. | Un-nem me remembi, bat poy fogeti. |
Tradukti fon italiano inu lidepla:
| La tua risposta è giusta. | Domani andremo in spiaggia. | |||
| Sono pronto. | Lui ha dimenticato quasi tutto. |
| Leson 1 | Leson 2 | Leson 3 | Leson 4 | Leson 5 | Lexikon |